
逐詞逐句對照有聲電子書
S13-9 中排灣語 第九階 學習手冊
siqarutan
分享
當
nu
獵獲
namalap
[虛]
a
獵人
cinunan
[虛]
ta
野生動物
sacemel ,
獵物稅
pavadis
[虛]
ta
當家的傳統
mamazangiljan ,
分享
sa paqarut
[虛]
ta
當家的兄弟姊妹
marevetjevetjek ,
然後
sana
分肉
ljemavak
[虛]
ta
全村
taqaljaqaljan . |
我們的族人如果去打獵,會把獵物分享給親友們。 |
若
nu
有
izua
[虛]
a
我們的
nia
客人
qaljaqalja
[虛]
a
從…來
kemasi
遠方
cadja ,
會…擺出來
sipakikadja
[虛]
a
好吃的
nasanguaq
[虛]
a
食物
kakanen . |
如果有遠方的客人來拜訪,主人會把最好的食物擺出來。 |
[虛]
nu
有
izua
[虛]
a
祭典
pupalisiyan
[虛]
i
部落
qinaljan ,
有
izua
[虛]
a
製做小米糕
qemavaqavay ,
[虛]
a
釀小米酒
venavavava ,
[虛]
a
殺豬
cemuljuculju
[虛]
tua
豬
riri . |
部落裡舉行祭典,有人做小米糕、有人釀小米酒、有人殺豬。 |
如此,一樣
namaya
這般
tucu
[虛]
a
我們的
nia
習俗
kakudan
[虛]
a
自古以來
kemasicuay . |
這是我們的傳統生活習俗。 |
tjaucikel nua vavulungan
老人的話
曾口述說
natjemaucikel
[虛]
a
老人
vavulungan
[虛]
a
如此這般
mayatucu , “
當
nu
蛙鳴
paiyav
[虛]
a
青蛙
kiyaw ,
當
nu
鳥鳴
paqaqa
[虛]
a
鷹
tjakanga
將會
muri
晴天
maqadav ”
聽他人說
aya . |
老人常說:「蛙鳴降雨,鷹啼天晴。」 |
[虛]
a
是…意思
namasan
比喻
patarevan
這句
naicu
[虛]
a
話
kai , |
這句話的意思是: |
當
nu
預告
semaqaljaqaljay
[虛]
a
聲音
zaing
[虛]
nua
青蛙
kiyaw
[虛]
nu
傍晚
masulesulem ,
當
nu
天亮
maljiya
將會
tjara
下雨
qemudjalj
他人曾說
aya , |
如果傍晚聽見蛙鳴,那麼隔天一定會下雨; |
[虛]
nu
預測
semaqaljaqaljay
[虛]
a
我
zaing
[虛]
nua
鷹
tjakanga
[虛]
nu
早晨
kadjamadjaman ,
將會
tjara
晴天
maqadav
今天
tucu
[虛]
a
當天
vuaq
他人說
aya . |
如果早晨聽見老鷹啼,那麼今天一定是晴天。 |
這是
mavancu
[虛]
a
經驗
pinacalivatan
[虛]
nua
祖先
tjasevalitan
[虛]
a
從…以前
kemasicuay
[虛]
a
智慧
caquan . |
這是祖先生活經驗的累積。 |
也許
palemek
[虛]
tu
不會
inika
可靠
mapasusu
虛
a
全部
penuljat ,
但是
ljakua
較
tjara
多
tjaliyav
[虛]
a
準確
mapaqulid . |
或許不十分可靠,但多半都會靈驗。 |
lalingedan
鼻笛
現在
tucu
[虛]
a
日
qadav
教學
tinuluan
我們
amen
[虛]
na
老師
sinsi
[虛]
a
製作
malang
[虛]
ta
鼻笛
lalingedan . |
今天老師教我們製作鼻笛。 |
什麼
anema
[虛]
a “
鼻笛
lalingedan ”
假設
nu
說
aya
我們
itjen ? |
什麼是鼻笛呢? |
發明
vinqac
虛
nua
祖先
tjasevalitan
那是
azua ,
竹子
qau
[虛]
a
製作
inalang
[虛]
a
做成的
kemasengesengan ,
從
paka
鼻子
ngudjus
[虛]
a
吹氣
djemapes
當
nu
吹奏
pazaing . |
它是祖先發明的,竹子做成的,吹奏時要從鼻子吹氣。 |
[虛]
nu
什麼狀況下,時候
makudakuda
[虛]
a
吹奏鼻笛
sipalalingedanan ? |
什麼時候可以吹奏鼻笛呢? |
特定的
pinukakudan
[虛]
a
吹奏
sipazaingan ,
交朋友
sikisudjusudju
[虛]
nua
被尊重
namapaqaljay a
男生
uqaljaqaljay
當
nu
晚上
qezemezemetj . |
吹奏鼻笛有特定時間。到了晚上,特定貴族年輕人追女朋友時適合吹奏鼻笛。 |
若是
ljakua
當
nu
居喪
pasakuyakuya
[虛]
a
傳統領袖
mamazangiljan
[虛]
i
村莊裡
qinaljan ,
[虛]
tja
哀悼文
siciluciluq
[虛]
tua
不捨
makavaljayan
[虛]
tua
[虛]
tja
思念
singelitan . |
若是村莊裡頭目舉行喪事,我們也可以吹奏鼻笛聊表追思與尊重。 |
nia qinaljan
我們的部落
[虛]
i
[虛]
tua
我們的
nia
部落
qinaljan ,
有
izua
石板蓋的
qinaciljay
[虛]
a
屋子
umaq ,
有
izua
穀倉
kubav ,
庭院
pukasasavan
[虛]
a
全部的人
masantalj . |
在我們的部落裡,有石板屋,有穀倉,家屋前都有庭院。 |
[虛]
a
石板蓋的
qinaciljay
[虛]
a
屋子
umaq
[虛]
na
舒適
sarenguaq
非常
aravac ,
當
nu
夏季
kaljazalangezangan
不
ika
熱
zemulezulj ,
當
nu
冬季
kaljaljaljeqelan
不
ika
冷
vucelelj . |
石板屋非常舒適,不熱也不冷。 |
[虛]
aza
穀倉
kubav
存放糧食的
papulamian ,
可以
maqati
[虛]
a
阻擋
qemeceng
[虛]
tua
老鼠
kiki . |
穀倉是存放糧食的,可防老鼠進入。 |
[虛]
a
庭院
kasasavan
多項的使用
masanliyaliyav
[虛]
a
功用
pacugan ,
被
nia
聚會所作用
kakaqepuan ,
我們的
nia
遊玩場所
kakivangavangan ,
可以
maqati
也
auta
曬
drasiyan
[虛]
tua
[虛]
na
任何東西
nemanemanga . |
庭院的功能很多,是我們的聚會所、我們的遊玩場所,還可以曬任何東西。 |
一樣,如此這般
namaya
這個
tucu
[虛]
a
我們的
nia
[虛]
a
古時候的
sinicuayan
[虛]
a
房子
umaq
[虛]
na
排灣族
payuanzuku . |
這就是我們排灣族的傳統建築。 |
situcuan a qinaljan
現代的都市
靠近
djemetj
[虛]
i
屏東(地名)
akaw
[虛]
ta
我們的
nia
部落
qinaljan . |
屏東市距離我們部落很近。 |
[虛]
a
那裡
izua ,
很多家
matjaliyaliyav
[虛]
a
商店
siyubay ,
[虛]
a
郵局
iyubingkiyuku
和
katua
[虛]
a
醫院
biuying . |
那裡有很多商店、郵局和醫院。 |
方便;便宜;簡單
madjulu
我們
amen
[虛]
a
買
kiveli
[虛]
tua
任何東西
nemanga
[虛]
a
到…商店
semasiyubay . |
我們到商店買東西非常方便。 |
好,可以
maqati
也
auta
到
mazua
[虛]
i
郵局
iyubingkiyuku
[虛]
a
存
semeqetj
[虛]
tua
錢
paisu ,
[虛]
a
領
malap
[虛]
tua
錢
paisu
和
katu
寄
semusuq
[虛]
tua
信
tigami . |
也可以到郵局存錢、領錢和寄信。 |
[虛]
nu
生病
saqetju
我們
itjen ,
虛弱
tja
使…去
sivaik
[虛]
a
到…醫院
semabiyuing
[虛]
a
治療
kipucemel . |
如果生病了,我們就去醫院看病。 |
這些
aicu
[虛]
a
現代的
situcuan
[虛]
a
作成的
sinan
設施
kakemudain ,
是
ui
真實的
angata
[虛]
tu
使得…好處
sikamanguaq
[虛]
nua
我們的
tja
生活
sikavaljutan . |
這些現代的設施確實讓我們的生活更方便。 |
ljemalizukan a kacalisiyan
在平地的原住民(都市原住民)
假設
nu
有一百人
maljutaiday
[虛]
a
人
caucau
[虛]
i
台灣
taiwan ,
大約有
kimaya
有
izua
[虛]
a
有兩位
madrusa
[虛]
a
原住民
kacalisiyan . |
如果在一百個台灣人口當中,原住民佔兩個。 |
而且
saka
大約
kimaya
有
izua
[虛]
a
一半
papamav
[虛]
a
依然
kamayan
[虛]
i
原部落
qinaljananan ,
那些
aza
一半
papamav
遷移走了
napatavat
[虛]
anga
往…平地
semalizuk . |
而且大約有一半仍住在原部落。另外有一半的人,已遷往平地。 |
因為
ayatua
[虛]
a
[虛]
i
都市
lizuk
比…
tja
容易
madjulu
[虛]
ta
[虛]
i
原鄉
yumaq
[虛]
a
找尋
muri
工作
sengesengan . |
因為在都市比在原部落還容易找到工作機會。 |
所以
mavanusika
比…
tja
多人
tjuruvu
[虛]
a
年輕人
maqacuvucuvung
[虛]
a
走
vaik
[虛]
a
遷往…都市
semalizuk . |
所以有很多年輕人都到都市去了。 |
在
tjalju
住在都市
lizuk
[虛]
anga
他們
tiamadju
[虛]
a
蓋住家
semanumaq ,
[虛]
a
工作
kipusengsengan ,
[虛]
a
結婚
pucekelj
然後
sa
生子
pualjak . |
他們就一直在都市定居、工作、結婚、生子。 |
現在
tucu ,
已有多人
tjuruvu
[虛]
anga
非常
aravac
[虛]
a
出生的
sinipualjak
然後
sa
長大
meqaca
[虛]
i
都市
lizuk
[虛]
a
孩童
kakedriyan
[虛]
na
原住民
kacalisiyan . |
現在,有很多原住民的小孩都在都市出生和長大。 |
masalut
豐年祭
[虛]
i
[虛]
tua
我們的
nia
部落
qinaljan ,
[虛]
nu
第八個
sikaalu
[虛]
a
月分
qiljas
直到
patje
第九個
sikasiva
[虛]
a
月分
qiljas ,
[虛]
nu
收割小米
makakivaqu
已經
anga ,
有
izua
[虛]
a
我們的
nia
豐年祭
masalut
[虛]
a
每年
picavilj . |
在我們的部落,每年的八月到九月之間,小米收成以後,一定會舉行豐年祭。 |
[虛]
na
成為
masan
重要的
pazangal
非常
aravac
這個
aicu
[虛]
a
日子
qadav
[虛]
i
[虛]
tua
我們的
nia
部落
qinaljan .
返回部落
sisaumaumaq ,
使…團聚
sikaqepuqepu
[虛]
nua
我們
titjen
[虛]
a
親友們
marevetjevetjek
[虛]
a
兄弟姊妹們
marekakakaka . |
這是部落最重要的日子,也是我們親友們團聚的時候。 |
全村
temaqaljaqaljan
我們
itjen
[虛]
i
集會場
kakateveteveljan
[虛]
a
唱歌
semenasenay ,
[虛]
a
跳舞
zemiyaziyan ,
[虛]
a
歡度
maleva
[虛]
tua
我們的
nia
年收
kinacaviljan . |
大家在集會場上唱歌、跳舞來慶祝收穫。 |
今
tucu
[虛]
a
年
cavilj ,
搭乘飛機
namakahikuki
他們
tia
叔叔
kama
[虛]
i
(人名)
tjivuluan
[虛]
a
全家人
tacemekeljan
[虛]
a
從…
kemasi
台北
taipaq . |
今年叔叔Tjivuluan全家人從台北搭飛機回來。 |
如此說
mayatucu
[虛]
ti
堂哥
kaka
[虛]
i
(人名)
puljaljuyan , “
當
nu
[虛]
i
台北
taipaq
我們
amen
最…
tjalja
懷念
semingelitan
[虛]
a
我們
tja
豐年祭
masalut
[虛]
i
家鄉
qinaljan . ” |
Puljaljuyan堂哥說:「我們在台北最懷念的,就是家鄉的豐年祭」。 |
maljeveq
祖靈祭
為的
tua
我們
nia
要緬懷
sikipaqenetjan ,
然後
sa
要
patjavang
[虛]
tua
我們的
nia
祖先
sevalitan ,
所以
mavansika
當
nu
到達
padjaljun
[虛]
ta
第五
sikalima
[虛]
a
年
cavilj ,
五年祭
maljeveq
[虛]
a
我們的
nia
家鄉族人
sikataqaljan . |
為了要緬懷,祭拜我們的祖先,所以在我們的家鄉,每五年一定會舉行祖靈祭。 |
當
nu
[虛]
i
當天
vuavuaq
當
nu
天剛亮時
tjaukaljiya ,
聚在一起
maqepuqepu
[虛]
a
年輕人
maqacuvucuvung
[虛]
i
部落
qinaljan ,
然後
sa
去
vaik
[虛]
a
去迎接
kicacevungan
[虛]
tua
[虛]
nia
祖先
sevalitan
[虛]
a
到…山崗上
semagadugadu . |
那天天剛亮,部落裡所有的年輕人都聚在一起,然後到山崗上迎接祖先。 |
[虛]
nu
回來
mangetjez
他們
tiamadju ,
已經…準備
sinipadjuluanga
虛
tua
小米糕
qavay ,
[虛]
tua
不包餡的小米粽
vinengel ,
[虛]
tua
肉類
vutjulj ,
[虛]
tua
酒
vava
和
katu
檳榔
saviki .
並
sa
擺放祭品
patjavangan
[虛]
a
祖靈屋廣場
pikiniveqacan . |
當他們回來時,早已為他們準備好小米糕,小米粽,肉類,酒和檳榔。並擺在祖靈屋的廣場上。 |
從
nakemasi
內心
varung
[虛]
a
祭拜
kisukub
[虛]
a
祈求
kiqaung
那位
aza
祭司
parakaljay ,
[虛]
a
我們的
nia
村民們
sikataqaljan
猶如
matu
聚在一起
nakitateveljan
我們
amen
[虛]
tua
我們的
nia
祖先們
sevalitan
[虛]
a
唱歌
semenasenay
[虛]
a
跳舞
zemiyaziyan
[虛]
a
圍舞祭典
mapaljapaljang . |
祭司很誠心的祭拜、祈求。我們村民們也如同與我們的祖先相聚一樣,與他們唱歌、跳舞、圍舞祭典。 |
pucekelj
結婚
[虛]
a
結婚
pucekelj
我們
tja
當成
sinan
最重要的
paravac
非常
aravac
[虛]
tua
我們
tja
在
kinai
人世
kacauwanan
[虛]
a
排灣族
payuanzuku . |
結婚是我們排灣族一生中最重要的事情。 |
[虛]
nu
有
izua
將要
muri
結婚
pucekelj
[虛]
a
我們
nia
部落族人
sikataqaljan ,
[虛]
na
帶著歡喜
masilevan
我們
amen
[虛]
a
幫忙
pusaladj
[虛]
a
準備
padjulu
[虛]
tua
將要
muri
做…任何事
sikarakuda
[虛]
nu
[虛]
i
當天
vuaq
[虛]
anga . |
部落裡如果有人結婚,我們全村的人都帶著歡喜的心情準備當天的婚禮。 |
那
aza
男方
sauqaljay
帶著
namasi
自備的食物,便當
tjukez ,
那
aza
女方
savavayan
已準備
napadjulu
[虛]
tua
預備接待用的
sitjakaljavaljava
[虛]
a
小米糕
qavay
[虛]
a
肉類
vutjulj
跟,和
katua
酒
vava
[虛]
tu
接待
sivucung
[虛]
ta
那些
mareka
我們的親朋好友
tjakaka . |
新郎帶著食物,新娘家裡準備小米糕、肉類、酒,合力宴請鄉親和家族親戚。 |
當
nu
已經相互敬酒
napatatekel
[虛]
anga
[虛]
ta
酒
vava ,
依照
pasusuanan
也
uta
[虛]
ta
習俗
kakudan
[虛]
a
彼此交接
marepagaugav
[虛]
tua
聘物
sinilisi ,
[虛]
tu
見證;記號
sinipukeljang
[虛]
tua
彼此相愛
parekiljivak
他們
niamadju
[虛]
a
永恆,永久
palalaut . |
新郎和新娘相互敬完連杯酒後,還要按禮俗贈送聘物,以表示他們永恆相愛的見證。 |
那
aza
長老們
ramaljemaljeng ,
教導
temulu
又
sa
叮嚀
papaulingav
[虛]
tua
習俗
kakudan ,
而
sa
那
aza
我們
nia
鄉親們
sikataqaljan
打從心底
masivarung
[虛]
a
勉勵祝福
papupicul
對他們
tjaiyamadju . |
長老們給他們忠言和叮嚀,鄉親們也衷心的祝福他們。 |
kitjaula
畢業
將要
muri
畢業
kitjaula
我們
amen
現在
tucu
[虛]
a
天
vuaq . |
今天我們將要畢業了。 |
為…邀請
siniceged
我們
amen
[虛]
nua
學校
gakku
[虛]
tua
長老們
ramaljemaljeng
要
turi
成年禮
semanvuluvulung
為
tja
[虛]
nu
我們
amen . |
學校邀請長老為我們辦成年禮。 |
測驗
kilingavan
我們
amen
[虛]
nua
長老們
ramaljemaljeng
[虛]
tu
如何
kemuda
[虛]
a
綑綁
qemuyulj
[虛]
ta
木材
kasiv ,
以及
katu
如何
kemuda
[虛]
a
漁撈
tjepana
[虛]
a
抓螃蟹
kigang ,
[虛]
a
抓蝦
kiquzang . |
長老們測驗我們捆綁木材,並到河邊抓螃蟹和蝦。 |
當
nu
通過了
natjemekulj
已經
anga
我們
men
[虛]
tua
考試
sinikiqayam
分享
papuqarutan
我們
amen
[虛]
tua
烤的…
cinapan
[虛]
a
山豬
vavuy . |
如果我們通過了測驗,就分給我們烤山豬肉。 |
[虛]
azua
長老們
ramaljemaljeng
為…祈求
sikiqaung
我們
amen
[虛]
ta
我們的
nia
美好的;富裕的
manguaqan ,
然後我們
sane
被…勉勵
papupiculi
[虛]
tu
能夠…認真
kisamulja
[虛]
tua
我們的
nia
工作
sengesengan . |
那些長老們為我們祈福,並且還勉勵我們要認真做事。 |
開始
kapatagilj
[虛]
a
唱
semenay
[虛]
ta
畢業的
sikitjaulaula
[虛]
a
歌
senay ,
一個接一個
matjatjavilivililj
我們
amen
[虛]
a
走出
vaik
[虛]
i
學校
gakku . |
當畢業歌響起,我們一個接一個走出學校。 |
“
啊呀
aiyanga
[虛]
lja
孩子們
tjaljak
[虛]
lja
孫兒女們
tjavuvu !
願
ulja
蒙福
namakisenay
平安順利
nasuljivatj
你們
mun
[虛]
i
[虛]
tua
你們的
nu
道路
djalan
[虛]
a
爾後
patjaivililj
[虛]
anga ! ”
被如此說
ayain
我們
amen
[虛]
nua
我們
nia
老師
sinsi
及
kata
我們
nia
長輩們
matjaljaljak . |
「祝福你們!願你們在新的人生都能平安順利!」老師們及長老們都如此祝福我們。 |